Opasnosti u metalnoj industriji
U industriji obrade metala, svaki uređaj ili alat za rad predstavlja potencijalnu opasnost za radnika. Opasnost je veća ukoliko se zaštitna sredstva za rad ne koriste u skladu s Pravilnikom o upotrebi ličnih zaštitnih sredstava i Zakonom o zaštiti na radu Bosne i Hercegovine (član 3.) i ukoliko ih koriste osobe koje nisu stručno osposobljene za rad sa njima. Posebnu opasnost predstavlja obradu materijala na uređajima za rezanje metala, obrađivanje drveta, rezanje bravarskim alatima, drobljenje različitih materijala itd.
Opasnosti od povreda se ne javljaju samo prilikom obrade materijala u industriji obrade metala već mogu da nastupe, i u drugim fazama procesa rada kao što je faza dopremanja sredstava za rad i materijala, njihovog skladištenja te pripreme za obradu. Ove opasnosti su utoliko veće ako se radi o materijalima ili dijelovima koji imaju šiljaste ili oštre dijelove ili krajeve, kao npr,: limovi, šipkasti materijali, glodači, razne vrste noževa za mašine, alatke i razni drugi materijali i alati.
Opasna mjesta, odnosno prostori na oruđu smatraju se ona mjesta i prostori na kojima zbog opasnosti gibanja mogu nastati određena prignječenja, uklještenja, rezovi, posjekotine, udarci te strujni udari, ali i neka štetna djelovanja opasnih materija.
Tehničke mjere zaštite
Mašine, uređaji, aparati i druga oruđa za rad moraju biti tako izrađeni, odnosno opskrbljeni zaštitnim napravama da osobe koje pomoću njih rade ili s njima dolaze u dodir budu zaštićene od povreda i zdravstvenih oštećenja.
Zaštitne naprave onemogućuju ulazak ruku za vrijeme rada, odnosno štite radnika od loma, odbacivanja, prskanja, izlijevanja, požara, eksplozija, trovanja, nagrizanja, opasnih zračenja, itd.
Moraju biti ugrađene u samo oruđe i moraju biti tako prilagođene da u slučaju bilo kakvog poremećaja automatski i uz najmanji napor obustave pogon oruđa i spriječe da se radnikovo tijelo, ili dio tijela ne dovodi u opasnost.
Pri izabiranju zaštitne naprave u obzir treba uzeti slijedeće:
- Vrstu rada koja se obavlja na mašini,
- Tok operacije rada,
- Ergonomski faktori radnog postupka rada,
- Zaštitne naprave ne smiju ometati tok rada, odnosno upotrebu oruđa,
- Zaštitna naprava ne smije vizuelno spriječiti pristup i nadzor,
- Zaštitne naprave ne smiju svojim položajem i izvedbom stvarati nove izvore opasnosti.
Mjere koje se odnose na radnika
Mjere koje se odnose na radnika koriste se kada se rizik za sigurnost ne može ibjeći ili smanjiti u dovoljnoj mjeri tehničkim mjerama ili kolektivnom zaštitom, te organizacijskim metodama i procedurama. Cilj mjera je omogućiti radniku da upravlja opasnostima koristeći slijedeće institute:
- Obuka za zaštitu na radu sa mašinama i radnom opremom,
- Stručna osposobljenost radnika,
- Lična zaštitna oprema.
Opasnost od strujnog udara
Najčešća opasnost od strujnog udara za čovjeka nastaje njegovim uključenjem u strujni krug, pri čemu kroz čoviječije tijelo ide struja određene jačine. Posljedice su teže što je jačina struje veća i što je trajanje protoka struje kroz organizam duže.
Električna struja, prolazeći kroz ljudsko tijelo, stvara opekotine, vanjske ili unutrašnje, razara krvnu plazmu, izaziva grčenje mišića, izaziva treperenje srčanih mišića i prestanak rada srca i disajnih organa, te izaziva smetnje u živčanom sistemu.
Opasnosti od električne struje:
- Direktni dodir s dijelovima pod naponom,
- Opasnost od približavanja dijelovima pod visokim naponom,
- Opasnost od indirektnog dodira (radi kvara na izolaciji),
- Opasnost od previsokog „napona dodira i koraka“, kroz prolaz struje kroz uzemljenje,
- Opasnost od električnog luka.
Zaštitne mjere od strujnog udara:
- Na svim električnim instalacijama, uređajima i napravama, bez obzira na vrstu prostorija ili prostora gdje su postavljene. Moraju se provoditi zaštitne mjere od strujnog udara u skladu s postojećim propisima i standardima tj. Korištenjem odgovarajuće opreme i materijala, koji se ugrađuje u električnu instalaciju, zatim primjenom propisanih i standardiziranih pravila ponašanja.
- Zaštita od direktnih dodira, koja prestavlja sve mjere kojima se spriječava dodir s dijelovima koji se u normalnom radu nalaze pod naponom.
Zaštitna od direktnog strujnog udara postiže se:
- Potpunim pokrivanjem svih dijelova pod naponom odgovarajućom propisanom izolacijom, koja mora biti tako izvedena da može trajno izdržati mehaničke, hemijske, električne ili toplotne uticaje kojima je električna oprema u radu izložena.
- Zatvaranjem u kućišta ili pregrađivanje (razvodni ormari),
- Postavljanjem zaštitnih mreža, prepreka, pokrivača i sl.
- Postavljanjem izvan dohvata ruku.
Takve opasnosti najčešće se javljaju na prekidačima, električnim vodovima, napravama koje koriste utičnice i električnim prenosivim potrošačima.
