Svjedoci smo sve učestalijih požara tokom proljeća i jeseni kada se obavljaju radnje za pripremu obradivih površina za sjetvu u proljeće ili poslije žetve u jesen. Požara nisu pošteđene ni površine koje se nalaze pod zaštitom, a uzrok svemu tome jeste čovjek, odnosno građani/ke, koji ne znaju kako pravilno spaliti otpad ali i nadležni inspekcijski organi.
Prema Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastvu Federacije BiH „niko nema pravo da svojim materijalnim dobrima i svojim postupcima, neprovođenjem mjera zaštite od požara, dovodi u opasnost od požara tuđi život i zdravlje i materijalna dobra“ te se njime „zabranjuje upotreba otvorene vatre i drugih izvora paljenja na mjestima i prostorima gdje bi zbog toga moglo doći do požara“.
Prema Zakonu o zaštiti od požara Republike Srpske „zabranjuje se paljenje korova i drugog poljoprivrednog otpada bez prethodnog obavještavanja vatrogasno-spasilačke jedinice i preduzimanja svih neophodnih radnji u cilju sprečavanja širenja vatre“.
Iako je zakonima jasno navedeno šta je zabranjeno, u posljednje vrijeme sve je više požara koji ne samo da ugrožavaju prirodu, njenu floru i faunu, nego dovode u opasnost i materijalna dobra koja je čovjek proizveo i koja su mu neophodna za život.
Kako pravilno spaliti otpad koji nastaje prilikom čišćenja njive?
Spaljujte biljne ostatke
Organski otpad koji nastaje krčenjem šuma, njiva, voćnjaka, bašta, dvorišta je pogodan za spaljivanje.
Nikako ne bi smjeli spaljivati gume, plastične ambalaže, otrovni otpad (boce od dezodoransa, pesticida, vreće od mineralnog đubriva, lijekovi i drugo).
Osigurajte dovoljnu udaljenost
Kod paljenja iskrčenog materijala (granje, lišće i slično) na otvorenom, veliku pažnju trebate posvetiti obimu vatre i udaljenosti od objekata.
Uvijek je bolje zapaliti više odvojenih manjih gomila, nego zapaliti jednu veliku koja će dati ogroman plamen, a koji nećete moći kontrolisati.
Vatru na otvorenom smijete paliti ukoliko je udaljena od objekata najmanje 50 m, a od šume najmanje 100 m. Kada spaljivanje vršimo u buretu ili namjenskim spalionicima tada blizina može biti manja.
Veliki broj opština i gradova na snagu donosi zabranu paljenja zbog nemarnosti pojedinaca i izazivanja opšte opasnosti.
Zakon o zaštiti od požara kao jedna od mjera zabranjuje paljenje korova i drugog poljoprivrednog otpada bez prethodnog obavještenja vatrogasno-spasilačke jedinice.
Ovaj zakon propisuje novčane kazne od 100 do 1.000 KM za ona fizička lica koja pale korov i drugi poljoprivredni otpad bez obavještavanja vatrogasne službe, kao i ako ne preduzme sve potrebne mjere i radnje s ciljem sprečavanja širenja vatre.
Jame za spaljivanje
Jame za spaljivanje pružaju bolju zaštitu od širenja požara nego što je to slučaj sa spaljivanjem na otvorenom. U zemlji je potrebno napraviti udubljenje od 30 cm, a promjer ne treba biti veći od 1 m. Kada je okolo suva trava bolje je mjesto prethodno pokositi, sakupiti travu, jer se ona brzo zapali i širi požar. Oko jame ne smije biti nikakvih zapaljivih predmeta i materija.
Pripremite alate koji će vam pomoći u gašenju vatre, ako se počne širiti. U tu svrhu možete koristiti lopatu ili slične poljoprivredne alatke. Ne napuštajte mjesto paljenja dok sve dobro ne izgori.
Spaljivanje u buretu
Za spaljivanje u zatvorenom možemo obezbijediti obično metalno bure. Kako bi otpad bolje sagorijevao na donjoj trećini bureta izrežite otvor kroz koji će ulaziti vazduh i lakše ćete čistiti pepeo i ostatke. Osigurajte otvor nekim metalnim poklopcem, limom ili izrezanim dijelom.
Mjere zaštite prilikom spaljivanja otpada
U slučaju provođenja spaljivanja dužni ste poduzeti sljedeće mjere zaštite od požara:
- prije početka loženja vatre o tome obavijestiti nadležnu vatrogasnu jedinicu;
- spaljivanje korova i biljnog otpada napraviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme
- odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stubova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre zahvate;
- prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistiti od zapaljivog rastinja u širini najmanje 5 metara kako biste spriječili širenje požara;
- pripremiti sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ako nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i slično;
- vatru ne palite noći i za vrijeme vjetrovita vremena;
- ne spaljujte istovremeno velike količine rastinja;
- osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolisati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi;
- tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, osoba koja ju je prethodno zapalila, a potom na ispravan i siguran način ugasila u potpunosti, smije napustiti to mjesto;
- u slučaju izbijanja požara odmah pozovite vatrogasce na broj 123
Zakonske odredbe
S obzirom da je došlo do intezivnije čišćenje i spaljivanje korova i otpada na imanjima i okućnicama, a u skladu sa odredbama člana 169. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 64/09) i člana 317. Krivičnog zakona Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 36/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16 i 75/17), strogo je zabranjeno nepropisno loženje vatre na otvorenom prostoru, posebno na mjestima koja se nalaze u neposrednoj blizini šuma, benzinskih pumpi, kao i na nepristupačnim mjestima na kojim nije moguć pristup vatrogasnih vozila. Također prema odredbama član 317. Krivičnog zakona Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 36/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16 i 75/17), a koji glasi:
- Ko izazove šumski požar zbog kojeg nastupi šteta velikih razmjera, ili istovremeno izazove više šumskih požara, kazniti će se kaznom zatvora od 1 do 8 godina,
- Ko izazove požar u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku, voćnjaku ili drugoj šumi posebne namjene ili u žitnom polju, kaznit će se kaznom zatvora od 2 do 12 godina,
- Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 2 godine,
- Ko krivično djelo iz stava 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine
