Uz sezonu grijanja vežu se požari dimnjaka, koji predstavljaju specifično područje. Čest uzrok požara stambenog objekta, u sezoni grijanja, pronalazi se upravo u dimovodnom kanalu.
Neodržavanje dimovodnih kanala od vlasnika kuća stvara beskućnike u vrlo kratkom vremenu.
Kod objekata starijeg datuma izgradnje još se i danas može naići na situaciju da drvena greda prolazi pored dimnjaka. Upravo takva situacija razlog je zbog kojega se požari čađe u dimovodnom kanalu
prenose na međustropnu konstrukciju, odnosno krovište, a javljaju se češće kod starijih objekata.
Loša izvedba ili porozan dimovodni kanal prouzrokovat će požar i na novijim objektima.
Tokom sezone grijanja često zbog nepravilnog održavanja ili nepravovremenog reagiranja dolazi do zapaljenja dimovodnih kanala što za posljedicu ima velike materijalne štete i ugrožavanja ljudskih života, temeljem čega savjetujemo slijedeće:
- redovit pregled dimnjaka, najmanje jednom godišnje,
- izvanredni pregled dimnjaka provoditi prilikom svake promjene uređaja za loženje ili promjene goriva,
- ne palite krute energente u kučištima za gorivo,
- prilikom korištenja vaših peći ili kamina vodite računa o okruženju sigurnom od požara (skloniti lakozapaljive stvari),
- očišćeni pepeo može izazvati požar i nakon 24 sata, te nemojte bacati vrući pepeo u kontejnere za smeće ili druga odlagališta,
- provjerite i sistem centralnog grijanja kako bi izbjegli opasnosti izazvane neispravnim uređajem,
- tople peći na ulje nemojte ponovno uključivati dok se potpuno ne ohlade,
- plinske uređaje treba kontrolisati ovlašteni serviser prije početka sezone grijanja.
Obavezno pozvati dimnjačara:
- u koliko dimnjak dobro „ne vuče“,
- kada se u prostoriji glatke površine orošavaju – vlaže (moguće je da se radi o povratu dimnih plinova),
- ako se u prostoriji osjećaju neuobičajeni mirisi i takav problem može biti povezan s dimnjakom,
- u koliko se dimnjak urušava ili je nešto upalo u njega.
Kotlovski uređaji (izvori opasnosti i postupak u slučaju opasnosti)
Osnovni izvori opasnosti pri radu su:
- Eksplozija kotla,
- Povrede od dodira sa toplim dijelovima kotlovskih uređaja,
- Prekomjerna buka,
- Klizav pod od prolivene tekućine,
- Požar na uređajima.
Postupak u slučaju opasnosti
Kod opasnosti trebate uraditi sljedeće:
- Odmah isključiti glavni prekidač (izvan kotlovnice),
- Zatvoriti zaporne ventile u vodovima ulja, odnosno slavinu za plin,
- Prilikom požara koristiti odgovarajuće vatrogasne aparate (ABC).
- Spriječiti pojavu otvorenog plamena i nastajanje iskre (npr.: paljenje svjetla i električnih uređaja),
- Otvoriti prozore i vrata,
- Zatvoriti dovod plina,
- Obavijestiti firmu koja je zadužena za održavanje,
- Obratiti pažnju na sigurnosne propise distributera plina i specijalizirane firme za grijanje.
Kod mirisa dimnih plinova, ono što trebate uraditi je sljedeće:
- Staviti uređaj izvan pogona,
- Otvoriti prozore i vrata,
- Obavijestiti firmu za grijanje.
Otvori za provjetravanje kotlovnica:
- Otvori za provjetravanje u kotlovnici ne smiju biti zatvoreni, inače je moguće nepotpuno sagorijevanje i trovanje plinom.
Kako pravilno koristiti uređaje za grijanje?
Prilikom npr. paljenja peći na kruta goriva (pelet, drva, ugalj) budite oprezni kada prilazite peći sa rukom, jer Vašu odjeću tokom neopreznog rukovanja može zahvatiti plamen. Nikako ne pokušavajte drva u peći zapaliti benzinom ili nekom drugom zapaljivom tekućinom i odmaknite sav zapaljivi materijal od peći (npr. tepih, zavjesa i slično). Drva za loženje nemojte držati u blizini peći jer zbog prijenosa topline može doći do samozapaljenja. Ne pokrivajte peći i ne sušite Vašu odjeću a također ne ostavljajte hranu da se ugrije bez nadzora.
Pepeo koji nastaje sagorijevanjem odložite u sigurnu posudu i ne odlažite u plastične, papirnate i druge zapaljive posude, jer neohlađeni pepeo ostaje izvor paljenja i do 24h nakon vađenja iz peći. Ne ostavljajte Vaše uređaje i sisteme za grijanje bez nadzora i gasite ih kada niste kod kuće.
Budite spremni za odbranu od požara!
Živimo u vremenu kada je sve ubrzano i opterećeni smo obavezama, pa vjerovatno mnogi od Vas ne razmišljaju koliko je dobro u nepredviđenim situacijama uz sebe imati vatrogasni aparat. Vatrogasni aparat u Vašim rukama može spriječiti nastanak većeg požara, gubitak Vašeg doma ili ono najvažnije, gubitak života Vaših najbližih.
U tim trenucima cijena vatrogasnog aparata Vam je najmanje bitna, zar ne? Zato razmislite dok čitate ovaj članak da li bi bilo dobro u Vašem domu imati bar jedan vatrogasni aparat i pogledajte našu ponudu vatrogasnih aparat.
U slučaju požara na nekom od sistema grijanja ili dimnjaku, OBAVEZNO nazovite vatrogasce! Čak ako ste i ugasili požar, jer će vatrogasci provjeriti da li još uvijek negdje postoji opasnost od aktivacije novog plamena.
Potpuno i nepotpuno sagorijevanje
Gorenje je hemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva. To je proces između goriva i oksidansa, u kojem se stvara toplina zbog promjene hemijskih sastojaka. Oslobađanjem topline može se pojaviti svjetlost, u obliku žarenja ili plamena. Goriva, interesantna za primjenu su najčešće organske tvari (posebno ugljikovodici) kao plinovi, tekućine ili krute tvari.
Postoje dvije vrste sagorijevanja potpuno i nepotpuno sagorijevanje:
- Potpuno sagorijevanje – Takođe nazvano “čisto sagorijevanje”, čisto sagorijevanje je oksidacija ugljovodonika koji proizvodi samo ugljen-dioksid i vodu.
- Nepotpuno sagorijevanje – Takođe nazvano “prljavo sagorijevanje”, nepotpuno sagorijevanje je ugljovodonična oksidacija koja proizvodi ugljen-monoksid i / ili ugljenik (čađ) pored ugljen-dioksida. Primjer nepotpunog sagorevanja bi bio gorući ugalj, gdje se pušta puno čađi i ugljen-monoksida. Mnoga fosilna goriva nepotpuno sagorijevaju, oslobađajući otpadne proizvode.
Ugljen monoksid, iako jednostavne hemijske formule (CO), može biti ozbiljna prijetnja vašem životu. Riječ je o bezbojnom plinu, bez mirisa i okusa, koji ne iritira sluznice – što ga praktički čini neuočljivim dok ne postane prekasno. Ugljen monoksid nastaje kao produkt izgaranja tvari koje sadrže ugljik bez dovoljne količine kisika u zraku, što se u domaćinstvu događa pri gorenju drva u kaminu ili pećima te kod plinskih pećnica, uključujući i plinske bojlere. Osim toga, njime obiluju i automobilski ispušni plinovi, što može biti posebno opasno ako upalite auto u zatvorenoj garaži, a zatim ga pustite da radi kako bi se motor zagrijao.
Kako pomoći?
Primijetite li osobu za koju posumnjate da je otrovana ugljen monoksidom, odmah je odvucite na svjež zrak, pozovite Hitnu i pružite prvu pomoć. U slučaju teškog trovanja, jedina efikasna medicinska pomoć sastoji se u dugotrajnom davanju 100%-tnog kisika na masku. Na taj se način povisuje koncentracija kisika u krvi te se “izbacuje” molekula CO-a s veznog mjesta na hemoglobinu što stanicama omogućuje izmjenu energije. Kao i u bezbrojnim drugim slučajevima, i ovdje je ključ u prevenciji: redovito prozračujte prostorije. Osim što ćete na taj način izbaciti ugljen monoksid iz prostorije, omogućit ćete ulazak svježeg zraka, punog kisika neophodnog za pravilan proces izgaranja.
