Projektovanje plinskih kotlovnica

Plinska kotlovnica je posebna zgrada ili određena prostorija unutar zgrade druge namjene u kojoj se nalazi jedan ili više izvora toplote loženih plinom, ukupnog instaliranog toplotnog učinka većeg od 50 kW.

Ako se koristi najmanje jedno plinsko gorivo relativne gustoće do uključujući 1,3 odnosno ako se koristi više vrsta goriva najveći dopušteni radni pritisak plina iznosi 100 mbar u kotlovnicama smještenim unutar građevine u kojoj se zadržava ili boravi više ljudi, odnosno do 4 bar za kotlovnice u posebnim zgradama.

Smještaj plinske kotlovnice

Kotlovnica može biti:

• Posebna (samostojeća) građevina,
• Prislonjena ili ugrađena u odgovarajuću prostoriju unutar zgrade.

Smještaj kotlovnice zavisi o visini zgrade:

• Zgrada do 22m visine  – kotlovnica može biti na proizvoljnoj lokaciji,
• Zgrada od 22 do 40m visine – kotlovnica može biti krovna ili prislonjena,
• Zgrada iznad 40m visine – kotlovnica mora biti posebna građevina.

Posebnosti o kojima treba voditi računa kod smještaja plinske  kotlovnice:

• Ako su kotlovnice u sastavu objekta druge osnovne namjene, jedan zid mora biti postavljen prema otvorenom prostoru,
• Kotlovnice se smiju smještati u podrum ako prostorija nije ukopana više od 2/3 visine, a gornja joj je trećina u slobodnom prostoru,
• U objektima u kojima se stalno ili povremeno okuplja veći broj ljudi, kao što su pozorišta, kina, multifukcionalne sale, obdaništa i starački domovi, kotlovnice se smještaju u prostorije koje nisu ispod razine prizemlja, a najmanje dva zida su im u slobodnom prostoru,
• Kada se radi o postojećim kotlovnicama koje se preuređuju zbog prelaska na loženje plinom, treba tražiti mišljenje stručnih osoba,
• Položaj kotlovnice unutar zgrade treba odabrati u saradnji sa arhitektom.

Dimenzije plinske kotlovnice

Dimenzije plinske kotlovnice uslovljene su sljedećim stavkama:

• Veličina kotlovnice uslovljena je dimenzijama i rasporedom ugrađene opreme,
• Ostaviti dovoljno prostora između kotlova i zidova, između kotlova međusobno te iznad kotlova za nesmetano čišćenje, posluživanje i remont,
• Ispred kotlova treba ostaviti dovoljno prostora za nesmetano čišćenje ložišta (obično jednu dužinu ložišta),
• Kotlovi u parovima mogu se bočnim stranama, na kojima nema armature ili revizijskih otvora, postaviti neposredno jedan uz drugi.

Zaštita od požara i eksplozije

Što se tiče zaštite od požara i eksplozije u plinskim kotlovnicama, da bi se spriječile potrebno je provesti određene sigurnosne korake, a oni su:

• Između kotlovnice i drugih prostorija ne smiju postojati otvori koji se ne mogu zatvoriti,
• U kotlovnici se ne smijju nalaziti predmeti ili sredstva koji povećavaju opasnost od požara i eksplozija (drvo, papir, boja, razređivači, boce s plinom …)
• Svaka kotlovnica mora imati opremu za gašenje požara koju čine hidrantska oprema i mobilna oprema:
  a) Površina poda do 50m² – dva aparata S-6 i jedan CO2 – 5,
  b) Površina poda od 50 do 400m² – dva aparata S 9, jedan S-6 i jedan CO2 – 5,
  c) Površina poda preko 400m² – bira se na temelju proračuna.

O pravilnom izboru odgovarajućeg vatrogasnog aparata pisali smo u našem blogu, koji možete pročitati pod nazivom: Kako izabrati odgovarajući vatrogasni aparat?

• Zaštita od eksplozije sastoji se od niza mjera koje spriječavaju propuštanje plina prema van ili prema unutra,
• U ove mjere spada i izrada podnih rešetki u kotlovnici,
• Prolazi cijevi u podovima i zidovima, što podrazumijeva i prolaze plinskih cijevi, cijevi centralnog grijanja, cijevi za transport  tekućih goriva, cijevi hladne i tople vode, kanalizacijskih cijevi te električnih i telefonskih kablova, moraju biti nepropustljivi za plin.

Prirodna ventilacija

Pod prirodnom ventilacijom moraju se osigurati sljedeće stavke:

• Prirodnom ventilacijom mora se osigurati poprečno ventiliranje prostora kotlovnice,
• Minimalna površina dovodnih otvora računa se na osnovu kapaciteta kotlovnice,
• Bez obzira na proračun efektivna površina dovodnog otvora ne smije biti manja od 500 cm², a odvodnog od 250 cm²,
• Odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da ne postoji mogućnost njihovog zatvaranja,
• Dovodni i odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da je u svim okolnostima osigurana njihova efektivna površina.

“Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se osigura potrebna količina zraka za izgaranje i održavanje standarnih radnih uslova. Provjetravanje mora biti prvenstveno prirodno, a ako to nije moguće moraju se stvoriti tehnični uslovi za prisilnu ventilaciju. Kotlovnice s atmosferskim plamenicima moraju imati isključivo prirodnu ventilaciju.”

Dovodni otvori

Dovodni otvori moraju biti izvedeni tako da:

• Najmanje jednaki odvodnim otvorima,
• Zrak mora ulaziti nisko
• Najniže donji ćošak na 30 cm od poda kotlovnice,
• Gornji ćošak otvora ne smije biti viši od 1/3 visine kotlovnice,
• Ako se koristi ventilacijski kanal, izlaz mora imati ugao od 45^o
• Kod pravouglih otvora odnos stranica, odnos treba biti maksimalno 1:1,5,
• Ako je odnos veći, slobodni presjek se povećava.

Odvodni otvori

Odvodni otvori moraju biti takvi, tako da:

• Moraju biti na što većoj visini,
• Moraju biti direktno na suprotnom vanjskom zidu,
• Izuzetno, za kotlovnice sa atmosferskim plamenicima do 100 kW, može se postaviti na isti zid,
• Donji ćošak otvora ne smije biti niži od 2/3 visine kotlovnice.
• Kod pravouglih otvora odnos stranica treba biti maksimalno 2:1,
• Kraća stranica ne smije biti manja od 10 cm.

Prisilna ventilacija

• Izvodi se ugradnjom ventilatora, a dovod zraka je prirodan,
• Pri neispravnom radu ili prekidu rada uređaja za prisilnu ventilaciju prekida se rad plamenika,
• Sva električna oprema za prisilnu ventilaciju u kotlovnici ili je usisnim kanalom vezana za kotlovnicu mora biti napravljena u protiv eksplozivnoj izvedbi,
• Prisilna ventilacija kontroliše se nadziranjem potrebnog protoka ili pritiska u kanalima,
• Kada se aktivira uređaj, svi električni uređaji u kotlovnici moraju ostati bez napora, osim nužne rasvjete koja mora biti u protiv eksplozivnoj zaštiti.

Kako otkriti plin u plinskim kotlovnicama?       

Detekcija plina predstavlja mjeru upozorenja, a ne zaštite. Plin ćemo otkriti (detektovati) na takav način što se sistem koji je za to namijenjen ugrađuje u kotlovnice u kojima se koriste plinovi teži od zraka, te u onim kotlovnicama u kojima je pod ispod razine okolišnog tla, ili se nalaze u zgradama u kojima se stalno ili povremeno okuplja veći broj ljudi.

Koje su prednosti kotlova sa atmosferskim plamenicima?

Nabrojaćemo samo neke od prednosti kotlova sa atmosferskim plamenicima:

• Bolje iskorištenje podrumskih prostorija (garaže),
• Jednostavan prijenos goriva,
• Izbjegava se dugački dimnjak.

Za šta su prikladni kotlovi sa atmosferskim plamenicima?

Kotlovi sa atmosferskim plamenicima prikladni su za:

• Zgrade bez podruma,
• Zgrade u kojima se podrum može iskoristiti u druge svrhe,
• Zgrade sa više od 6 spratova,
• Stare zgrade,
• Velike upravne zgrade,
• Robne kuće.

Pročitajte bitan članak postupak u slučaju opasnosti u kotlovnici.