Zbog postojanja raznih opasnosti od požara potrebno je stalno i sistematski poduzimati mjere da se mnogobrojni izvori opasnosti potpuno uklone ili smanje. Da bi se mogle poduzimati najučinkovitije mjere zaštite od požara, moramo znati kako može doći do požara, odnosno moramo analizom utvrditi moguće izvore zapaljenja.
Uzroci nastanka požara
Uzroci zbog kojih nastaju požari u praksi su vrlo različiti. Najčešći uzrok požara je čovjek, i to prvenstveno zbog:
- neispravnog postupanja s vatrootpornim materijalima,
- nepoštivanja znakova zabrane o upotrebi otvorene vatre,
- pušenja,
- zamora ili neznanja pri rukovanju s različitim izvorima paljenja,
- pogrešaka pri projektiranju objekata,
- nenamjenske upotrebe strojeva, uređaja i radne opreme.
Kao uzrok požara ponekad se pojavljuju i prirodne pojave (grom, munja, potres). Ove uzroke prirodnih pojava često puta nazivamo i viša sila. U praksi su mogući slučajevi da uzrok požara bude i hemijska reakcija između tvari koje u međusobnom kontaktu dovode do stvaranja topline, koja može zapaliti druge gorive tvari koje međusobno reagiraju ako su gorive.
U ovom pogledu posebno su opasne anorganske kiseline u kontaktu s gorivim tvarima, peroksidi, hlorati, perhlorati i drugi oksidansi. Izvor paljenja je svaki toplinski impuls koji može zapaliti gorivu tvar. Najčešće uzroke i izvore paljenja možemo svrstati u nekoliko grupa:
- direktni dodir s plamenom ili užarenim predmetom – je svakodnevna opasnost koja se pojavljuje u svim sredinama gdje se radi ili upotrebljava otvoreni plamen kao varenje, lemljenje, pušenje, loženje i dr.,
- eksplozija – najčešći uzrok je plin ili para zapaljivih tekućina u dodiru s otvorenim plamenom ili užarenim predmetom, iskrom i sl.,
- hemijske reakcije,
- samozagrijavanje i samozapaljenje – hemijske , biološke i fizikalne reakcije,
- atmosfersko pražnjenje elektriciteta – munja i grom,
- električna struja i statički elektricitet – neodgovarajuća izvedba električnih instalacija, osigurača, preopterećenje instalacija, neispravnost električnih trošila,
- trenje – kod nepodmazivanih radnih dijelova mažina (remenice).
Uslovi za širenje požara
Na uslove širenja požara utiču vjetar, kiša, snijeg, temperatura zraka, atmosferski pritisak,
vlažnost zraka i dr. Neki od navedenih elemenata bitno utiču na širenje požara, a neki na njegovo suzbijanje ili smanjivanje brzine širenja. Brzina širenja na otvorenom prostoru je često povećana zbog
stalnog strujanja zraka.
Požari u prostoriji gdje postoje razni otvori kao što su stepeništa , otvori za dizala, ventilacijski kanali i dr., šire se brzo vertikalno i horizontalno po objektu. Zato se u većim objektima i objektima povećane opasnosti od požara izvode vatrootporni pregradni zidovi između pojedinih dijelova objekta radi sprječavanja širenja požara.
Vrata koja služe za komunikaciju i prolaz moraju biti uvijek nezaključana i vatrootporna. Stubišni prostor mora biti osiguran uređajima za odvođenje dima i topline, a na ventilacijskim kanalima moraju biti ugrađene sigurnosne zaklopke.
Mjere zaštite od požara
Požarno – preventivne mjere se poduzimaju u svrhu sprječavanja nastanka požara. Zbog postojanja raznih požarnih opasnosti, potrebno je stalno i kontinuirano poduzimati mjere u pogledu smanjivanja ili uklanjanja požarne opasnosti.
Najefikasnije i osnovne mjere u zaštiti od požara su građevinske mjere kao što su građenje objekata i drugih prostora u skladu sa propisima i tehničkim normativima, primjena vatrootpornih materijala, pravilno izvođenje i odvajanje požarnih sektora (zidovi, vrata, armirano staklo i dr.).
U skadu sa Zakonom o zaštiti od požara u svim radnim sredinama potrebno je izraditi normativni akt (Pravilnik o zaštiti od požara, Procjena ugroženosti i Plan zaštite od požara), kojim se regulišu osnovna pitanja i mjere zaštite od požara u toj sredini, te su odgovorne osobe dužne sa istim mjerama upoznati sve zaposlene pri rasporedu na radno mjesto.
Neke praktične mjere kod držanja i rukovanja tekućinama i plinovima u stambenim objektima:
- upotreba šporeta na plin, bojlera i grijalica – predstavlja potrebu održavanja instalacija u ispravnom stanju, pravilno čuvanje boca s plinom. Posebnu pažnju treba obratiti na način paljenja plina. Potrebno je najprije pripremiti plamen, a tek onda otvoriti plin, a nikako suprotno kada može doći do isticanja veće količine plina, te do nastanka eksplozije. Upotreba svih navedenih uređaja podrazumijeva i češće provjetravanje prostorija.
- upotreba peći na lož ulje – podrazumijeva također pridržavanje osnovnih mjera kojima se eliminišu opasnosti od požara ili eksplozija, kao npr. ne nalijevati gorivo u vruću peć, ne držati posudu sa gorivom kraj peći kada ona gori, prije upotrebe provjeriti ventile i instalacije na peći i dimnjaku.
- upotreba peći na kruta goriva – potrebno je također pridržavati se mjera kojima se sprječava nastajanje požara, kao npr. podlaganje peći negorivom podlogom, pravilno postavljanje dimovodne cijevi, neodlaganje zapaljivih predmeta i materijala u blizini peći ili dimovodne cijevi, osiguravanje tavanskih prostorija, pozorno rukovanje pepelom i sigurno odlaganje, paljenje peći otvorenim plamenom.
- električne instalacije i uređaji – posebnu pažnju treba obratiti na opterećenje električnih instalacija u skladu sa njihovom namjerom i izvedbom, koristiti samo originalne i dimenzionirane osigurače, kod jačih potrošača paziti na pregrijavanje utičnica.
Evakuacija
Evakuaciju možemo smatrati kao jedno od izvanrednih stanja u kome ljudi organizovano pravovremeno napuštaju ugroženo područje ili ugroženi objekt. Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavci su obvezni izraditi Plan evakuacije i spašavanja za slučaj potrebe, odrediti osobe koje će provoditi mjere zaštite od požara i spašavanja te radnike upoznati s donesenim planom.
U naseljenim mjestima i gradovima gdje je velika koncentracija visokih objekata u slučaju izbijanja požara oni predstavljaju veliku opasnost za ljude u njima. U višespratnicama, stambenim, poslovnim i dr. objektima izlazni putevi za evakuaciju su od posebne važnosti. Ovi prostori moraju omogućiti brzo napuštanje zgrade u slučaju požara, odnosno brzu evakuaciju ljudi iz ugroženog prostora.
U poslovnim i javnim objektima kao što su kina, pozorišta, koncertne dvorane, bolnice i sl. u kojima radi ili boravi veći broj ljudi, izlazna vrata ne smiju biti zaključana niti zamračena. Izlazi za slučaj opasnosti moraju biti vidljivo označeni i tako izvedeni da se uvijek mogu lako otvoriti, te pristup izlazima za slučaj opasnosti mora biti uvijek slobodan, a vrata se moraju otvarati u pravcu izlaza na siguran i slobodan prostor.
U slučaju većih požara u stambenim, poslovnim, industrijskim i drugim objektima, gdje se evakuacija, odnosno spašavanje ljudi ne može provesti kroz navedene postojeće izlaze, koristi se odgovarajuća vatrogasna oprema, kao što su vatrogasne ljestve spusnice, uskočnice i užad.
