Smjernice za siguran rad na skelama

  • /
  • Ostalo
  • /
  • Smjernice za siguran rad na skelama
Smjernice za rad na skelama

RAD NA SKELAMA SE PODRAZUMIJEVA UPOTREBU POMOĆNIH KONSTRUKCIJA KOJE SLUŽE ZA VRŠENJE RADOVA U GRAĐEVINARSTVU NA VISINI VEĆOJ OD 150 CM IZNAD TLA.

Preporučujemo da pročitate članak:

Osnove sigurnosti – Osnove zaštite na radu

U ovom članku govorimo o:

  • Opasnost pri radu na skelama
  • Gradnja i montaža skele
  • Propisani uvjeti za radnike
  • Tipovi skela
  • Materijali za izradu skela
  • Radni pod skele
  • Zaštitna ograda skele
  • Pristup na skele pomoću rampi
  • Pristup na skele pomoću ljestvi

Skele moraju biti građene i postavljene prema PLANOVIMA koji sadrže:

  • Dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata,
  • Sredstva za međusobno spajanje sastavnih elemenata,
  • Način pričvršćivanja skele za objekt odnosno tlo,
  • Najveće dopušteno opterećenje,
  • Vrste materijala i njihova kvaliteta,
  • Statički proračun nosećih elemenata,
  • Uputa za montažu i demontažu skele.
Smjernice za siguran rad na skelama

OPASNOSTI PRI RADU NA SKELAMA

Opasnost pri radu na skelama

Pri primjeni skele pojavljuju se mnoge opasnosti koje korisnici mogu i moraju sami uočiti i spriječiti nezgode, a neke od tih opasnosti su:

  • Opasnost od rušenja neispravno izvedene skele,
  • Opasnost od pada s visine u slučaju uspinjanja po skeli ili uspinjanja po neosiguranim ljestvama kao i kretanja po neosiguranim pristupima etaži skele,
  • Opasnost od pada s etaže skele koja nije zaštićena propisanom zaštitnom ogradom,
  • Opasnost od skliznuća na podu skele, zapinjanja na odložene predmete, propadanja kroz otvore na podu skele ili otvore između skele i zida, odnosno skele i objekta uz koje je postavljena skela,
  • Opasnost od pucanja radnog poda ili rušenja skele zbog preopterećenja,
  • Opasnost od pada predmeta sa skele.

Pogledajte više: Obuka zaštite na radu

Rad na skelama podrazumijeva provjeravanje ispravnosti skele od strane odgovorne osobe na gradilištu i to PRIJE UPOTREBE, najmanje JEDANPUT MJESEČNO, a naročito poslije vremenskih nepogoda, prepravaka, oštećenja ili u bilo kojim DRUGIM OKOLNOSTIMA, koji su mogli utjecati na STABILNOST I ČVRSTOĆU skele.

Postupku kontrole ispravnosti moraju se izložiti skele na  kojima se provode bilo kakve prepravke kao proširenja ili dopune, zatim skele na kojima se desi neka nezgoda kao i nakon vremenskih nepogoda te dužeg prekida rada. Provjeravanje ispravnosti skele upisuje se u KONTROLNU KNJIGU (LIST) SKELE, uz ovjeru određene osobe na gradilištu.

Sva navedena dokumentacija mora biti OVJERENA potpisom projektanata skele odnosno odgovorne osobe na gradilištu, i mora se čuvati do demontaže skele NA GRADILIŠTU.


GRADNJA I MONTAŽA SKELE

Kada je u pitanju rad na skelama skele se mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo STRUČNO obučeni radnici (SKELARI, TESARI), ZDRAVSTVENO sposobni za rad na visini i to pod nadzorom određene osobe na gradilištu. Ako se pri postavljanju skele naiđe na električne vodove ili druge prepreke odgovorna osoba koja nadzire postavljanje skele mora obustaviti rad i poduzeti kod nadležne organizacije mjere za isključenje struje odnosno uklanjanje prepreka.

Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo GENERIČKA SREDSTVA (ekseri, šarafi, klanfe, spojnice i drugo).

Poslovi podizanja skela i ograda pri izvođenju građevinskih radova kao i poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 metra, se Pravilnikom o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima zaposlenika na tim radnim mjestima ( Sl.list SRBiH broj 2/91 ) svrstavaju u poslove s posebnim uslovma rada, a to su oni poslovi koje, radi sprečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika (povrede, profesionalna i druga oboljenja), mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu:

  • dobi života;
  • spola;
  • stručnih sposobnosti;
  • zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljem tekstu: zdravstveno stanje);
  • psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (u daljem tekstu: psihička sposobnost).

PROPISANI UVJETI ZA RADNIKE

  1. Posebni uslovi radnika
    • dob života (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina;
    • stručna osposobljenost (zahtjevi): STRUČNA SPREMA odgovarajućeg stepena USMJERENOG OBRAZOVANJA za struku u kojoj se stiču znanja, vještine, navike i radne sposobnosti za obavljanje poslova;
  2. zdravstveno stanje:
    • zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcije), dubinski vid, uredno vidno polje,
    • kontraindikacije: psihoze, teži oblici neuroze, epilepsija, hronične bolesti respiratornog sustava sa znacima respiratorne insuficijencije, teže reumatske bolesti, neuropatije, bolesti perifernih krvnih žila, bolesti sa sklonošću nesvjestici.
  3. Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.

Poslovi koji se izvode na visini (poslovi koji se makar povremeno izvršavaju s površine podignute više od tri metra od okolne površine, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada).

Poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 metra, odnosno spuštanjem u dubinu veću od 3 metra

  1. Posebni uslovi radnika
    • dob: radnik stariji od 18 godina,
    • zdravstveno stanje:
    • zahtjevi: uredna funkcija lokomotornog sistema, uredan vid na blizinu i daljinu, uredno vidno polje, očuvan
    • dubinski vid, uredan sluh, uredna funkcija organa za ravnotežu i očuvana prostorna percepcija,
    • pol:
    • kontraindikacije: žena u vrijeme trudnoće,
  2. sadržaj zdravstvenog pregleda:
  3. rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.

TIPOVI SKELA

Skele prema nosivosti odnosno namjeni dijelimo na:

  • lake (fasadne, radne, zaštitne, komunikacije…)
  • teške (nosive skele za horizontalne, kose i lučne konstrukcije visokogradnje i inženjerske konstrukcije, mostove, grede, ploče,

a prema statičkom sistemu:

  • sistem štapova sa djelomično ukliještenim vezama,
  • sistem okvira sa djelomično ukliještenim i zglobnim vezama.

Najčešće se koriste slijedeći tipovi skela:

  • skele na nogarima,
  • skele na ljestvama,
  • skele na drvenim stupovima,
  • konzolne skele,
  • viseće skele,
  • prihvatne skele,
  • metalne cijevne skele,
  • pokretne skele,
  • noseće skele.

MATERIJALI ZA IZRADU SKELA

Klasične skele: drvene oblice, tesana građa (landene) i slično te pripadajuća sredstva veza (ekseri, klamfe, vijci), nastavljanja (drveni obrazi, željezni okovi), oslanjanja (drvene grede-jastuci) i regulacije (drveni klinovi).

Savremene skele: čelične cijevi (laka skela – Ø 48,3 mm – 80 mm; teška skela – Ø 80 mm-200 mm), sa specijalnim spojnicama na vijke (ortogonalne i obrtne), trnovima za produžno nastavljanje, oslanjačkim papučama i glavama, regulatorima dužine sa rupicama i trnovima, ili regulatorima sa navojem.


RADNI POD SKELE

Elementi poda skele (daske, limene ploče i drugo) moraju se prije upotrebe pažljivo pregledati. Oštećeni odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugrađivati  u pod skele.

Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor između nosećih stubova skele.

Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm.      

Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm. Ukoliko se na skeli nalaze objekti koji smanjuju njenu korisnu površinu, radni pod skele se mora proširiti tako da iznosi najmanje 80 cm. Pod mora biti pun, izveden od zbijenih stubova bez otvora i razmaka. – Rad na skelama


ZAŠTITNA OGRADA SKELE

Siguran rad na skelama podrazumijeva da sva radna mjesta na visini većoj od 100 cm iznad terena ili poda, kao i ostala mjesta (prelazi, prolazi i slično) na gradilištu i na građevinskom objektu s kojih se može pasti, moraju biti ograđena čvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm.

Zaštitna ograda mora biti izrađena od zdravog i neoštećenog drveta ili drugog podesnog materijala. Razmak i dimenzije stubića i ostalih elemenata ograde moraju odgovarati horizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde od najmanje 30 kp/m.

Razmak elemenata popune zaštitne ograde ne treba biti veći od 30 cm, odnosno 35 cm kod ograde metalnih skela. Pri dnu zaštitne ograde (na radnom podu, skeli i drugo) mora se postaviti puna ivična zaštita (daska) visine najmanje 20 cm. Umjesto uzdužne popune od dasaka (koljenska zaštita), za popunu zaštitne ograde može se koristiti žičana mreža sa otvorima od najviše 2 x 2 cm.

Zaštitna ograda mora se postaviti po cijeloj dužini skele, kao i s bočnih strana, odnosno na kraju svake etaže. Zaštitna ograda može biti i montažna, pod uvjetom da ne postoji mogućnost njenog odmicanja od skele ili spadanja s oslonca. Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.

Za zaštitne ograde većih dužina i s većim opterećenjima i za ograde na velikim visinama moraju se izraditi odgovarajući nacrti i statički proračuni.

Ako se zaštitna ograda zbog prirode posla mora u toku rada privremeno ukloniti, radnici na takvim radnim mjestima moraju biti privezani za zaštitne pojaseve i rad se mora vršiti pod nadzorom određene stručne osobe na gradilištu.

Ako je skela, odnosno pod skele udaljen od zida objekta više od 20 cm, na tom dijelu skele zaštitna ograda mora se postaviti s obje strane poda.

Na svaki sprat skele mora biti izgrađen siguran pristup odnosno silazak pomoću odgovarajućih rampi odnosno ljestvi.

Zaštitna ograda za skele
Zaštitna ograda na skelama

PRISTUP NA SKELE POMOĆU RAMPI

Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju biti izrađeni od čvrstog i zdravog materijala i održavani za cijelo vrijeme građenja u ispravnom stanju. Postavljanje rampe, kosi prilazi i prolazi moraju biti prije upotrebe i u toku radova pregledani od rukovodioca radova ili druge određene osobe.

Rampe i kosi prilazi i prolazi sastavljeni od više elemenata moraju djelovati kao cjelina i biti poduprti tako da se spriječi prekomjerni nagib odnosno ljuljanje. Fosne, kao i ostali elementi rampi i kosih prilaza i prolaza (nosači i drugo), moraju se dobro međusobno i u cjelini pričvrstiti za svoje podloge odnosno oslonce.

Ako se rampe i kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prenos materijala, njihova širina ne smije biti manja od 60 cm.

Nagib rampi i kosih prilaza i prolaza ne smije biti veći od 40%. Izuzetno pri građenju stambenih objekata nagib rampi i kosih prilaza i prolaza može biti veći, u zavisnosti od visine sprata.

Rampe, kosi prilazi i prolazi na gornjoj površini moraju imati pričvršćene letvice dimenzije 28 x 48 mm u jednakim razmacima od najviše 35 cm.

Rampe, kosi prilazi i prolazi na visini većoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etaže ili skele, moraju biti ograđeni čvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm.


PRISTUP NA SKELE POMOĆU LJESTVI

Ljestve koje se upotrebljavaju za pristup na skele i slično, moraju prelaziti rub poda na koji su naslonjene za 75 cm, mjereno vertikalno od poda.

Strane drvenih ljestava moraju biti iz jednog komada od odabranog drveta. Presjek strane mora odgovarati dužini i opterećenju ljestava.

Prečke drvenih ljestava moraju biti od tvrdog drveta, okruglog ili kvadratnog presjeka i usađene ili urezane u strane. Širina ljestava između strana mora biti najmanje 45 cm. Razmak između rubova prečaka ne smije biti veći od 32 cm.

Ljestve duže od 400 cm moraju se osigurati i željeznim utezima.

Izvor: www.dgit.hr/datoteke/skele.pdf

Podijelite ovaj članak

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin

Povezani članci