Drvna industrija ima dinamičan radni okoliš tako da su na radnim mjestima prisutne različite opasnosti.
Zaštita u stolarskim radionicama obuhvata i mehaničke opasnosti kao posljedice rada s komadima drveta i s radnom opremom koja se koristi u drvnoj industriji.
Pored mehaničkih opasnosti, na većini radnih mjesta u drvnoj industriji je prisutna opasnost od prašine drveta, visokih razina buke i nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta.
Poslodavac je dužan osigurati korištenje samo ispravnih strojeva redovitim pregledom istih (dnevni, sedmični, mjesečni).
Ako se pregledom utvrdi da je došlo do promjena koje ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika stroj se ne smije koristiti sve dok se ne dovede u ispravno stanje.
Kod korištenja strojeva za mehaničku obradu drveta potrebno je pridržavati se uputa proizvođača o pravilnom rukovanju strojem te pokraj svakog stroja postaviti upute za siguran rad, a sve radnike koji rade na tim strojevima poslodavac je dužan osposobiti za rad na siguran način.
Mehaničke opasnosti
U procesu prerade drveta i izrade drvnih proizvoda značajan dio odnosi se na mehaničku obradu drva.
Mehaničke opasnosti podrazumijevaju sve vrste opasnosti koje proizlaze iz mehaničkog djelovanja strojeva, uređaja i opreme te prostora i površina za rad i kretanje, a djeluju na sigurnost radnika, odnosno mogu uzrokovati ozljede na radu.
Od preventivnih mjera koje se provode za zaštitu od mehaničkih opasnosti najvažnije su ispravno rukovanje sredstvima rada te njihova ispravnost u svakom trenutku, što znači da su opremljena zaštitnim napravama, zaštitnim uređajima ili zaštitnim blokadama koje se ni u kojem slučaju ne smiju skidati.
Radnici koji rukuju tim strojevima i uređajima moraju biti osposobljeni za siguran rad i moraju se pridržavati dobivenih uputa za siguran rad sa strojem.
Zaštita u stolarskim radionicama podrazumijeva i preventivne mjere za sprječavanje pada u istoj razini kretanja gdje se mogu spriječiti održavanjem površina za kretanje i rad u ispravnom stanju (površine za kretanje moraju biti ravne i bez oštećenja, čiste, otvori moraju biti sigurno pokriveni ili ograđeni, po površinama za kretanje i rad ne smiju se odlagati predmeti, „razvlačiti“ kablovi i sl.).
Prašina drveta
Obradom drveta nastaje prašina različite veličine čestica. Zadržavanje čestica prašine u zraku najvećim dijelom ovisi o njihovoj veličini.
Od ukupne prašine u zraku oko radnika, samo će jedan dio biti udahnut i taj se dio naziva inhalabilna frakcija.
Jedan dio udahnute prašine uklanja se kihanjem i kašljanjem jer se veliki dio te frakcije zadržava u nosnoj šupljini, a jedan dio prodire dublje do gornjeg i donjeg dišnog sustava.
Zaštita u stolarskim radnjama kada je u pitanju prašina drveta ukazuje na veliku opasnost po zdravlje radnika u drvoprerađivačkoj industriji u gotovo svim radnim postupcima strojne ili ručne obrade drva. Dugogodišnja izloženost niskim koncentracijama drvne prašine može dovesti do kožnih bolesti i maligne bolesti gornjih dišnih puteva.
Preventivne mjere iz područja zaštite na radu koje se primjenjuju kako bi se smanjili rizici izlaganja prašini prvenstveno su usmjerene na sprječavanje širenja prašine u radni okoliš.
Učinkovite mjere za smanjenje izloženosti su zatvaranje (hermetizacija) procesa, ugradnja sustava odvođenja prašine s mjesta nastajanja (lokalna ventilacija) i skupljanja u zatvorene sabirne silose, ugradnja opće ventilacije.
Prilikom čišćenja prašine potrebno je prednost dati čišćenju usisavačima pred ostalim metodama (metlom, stlačenim zrakom i sličnim) kako bi se spriječilo širenje prašine u zraku.
Na radnim mjestima gdje i pored korištenja uređaja za odvođenje prašine s mjesta nastanka, dio drvne prašine ostaje u radnom prostoru, radnicima koji rade u tom prostoru treba se dodijeliti lična zaštitna oprema za zaštitu organa za disanje.
Hemijske štetnosti
Premazi, boje, ljepila i otapala koja se koriste u proizvodnji drvenog namještaja sadrže otrovne kemikalije kao što su toluen, ksilen, metanol, metil etil keton, glikol eter, bornu kiselinu, formaldehid i dr.
Neka sredstva za zaštitu drva su biocidni pripravci koji sadrže opasne tvari u određenim koncentracijama.
U radu s navedenim proizvodima radnik mora biti upoznat s opasnim svojstvima tvari koje su istaknute u STL-u, a po potrebi radnici su dužni nositi osobnu zaštitnu opremu (zaštititi oči i lice zaštitnim naočalama s bočnom zaštitom, upotrijebiti zaštitne rukavice prikladne za zaštitu od kemikalija te uporabiti adekvatnu osobnu zaštitnu opremu za zaštitu organa za disanje).
Buka
Drvna industrija je proizvodna djelatnost u kojoj su radnici izloženi i povećanim razinama buke što može dovesti do profesionalne bolesti.
Većina radnika, posebno rukovatelji strojeva za mehaničku obradu drveta, izloženi su dnevnoj buci koja je u prosjeku veća od gornje upozoravajuće vrijednosti od 85 dB(A).
Potrebno je, prvenstveno primjenom osnovnih pravila zaštite na radu kao što je izbjegavanje opasnosti (kupnja strojeva na kojima rukovatelji nisu izloženi povećanoj buci), ili smanjenje rizika na prihvatljivu razinu (smještanjem stroja ili rukovatelja u poseban prostor – daljinsko upravljanje) osigurati siguran rad radnika.
Ukoliko to nije moguće treba primjenom posebnih pravila (organizacija rada, primjena odgovarajuće osobne zaštitne opreme) osigurati da što manji broj radnika i što kraće vrijeme bude izložen povišenoj buci jer je to bitan faktor kada je u pitanju zaštita u stolarskim radinicama, a radnicima koji su izloženi osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu za zaštitu sluha i osigurati da je radnici redovno koriste.
Opasnosti od požara i eksplozija
U drvnoj industriji postoji visok rizik od nastanka požara. Glavni uzroci požara su neispravne električne instalacije, zapaljenje drvne prašine, neadekvatno čuvanje boja, lakova i otapala te pušenje na mjestima na kojima je to zabranjeno.
Kako bi se smanjila opasnost od požara potrebno je održavati električne instalacije u ispravnom stanju.
Radne prostorije treba redovito čistiti od drvne prašine, a ako su strojevi spojeni na sistem za odvođenje prašine, potrebno ga je redovito čistiti i održavati.
Poslodavac je obavezan izraditi plan evakuacije i spašavanja te imenovati ranika koji će provoditi te mjere.
Svi radnici moraju biti upoznati s planom evakuacije i spašavanja u slučaju izvanrednog događaja.
Vježbe spašavanja i evakuacije moraju se provesti jednom u dvije godine.
Postrojenja u drvnoj industriji moraju posjedovati odgovarajući broj, vrstu i veličinu vatrogasnih aparata u skladu s razredom požara koji može nastati, površinom požarnog sektora i proračunom specifičnog požarnog opterećenja požarnog sektora.
Nepovoljni mikroklimatski uvjeti
Zaštita u stolarskim radnjama se odnosi i na aktivnosti na otvorenom jer na nekim radnim mjestima u drvnoj industriji, a osobito u pilanama radnici određene radne aktivnosti izvode na otvorenom.
Pri tome su izloženi utjecaju čimbenika okoliša u koje spadaju temperatura, relativna vlažnost zraka, brzina strujanja zraka (vjetar) i sunčevo zračenje koje jednom riječju zovemo mikroklima.
Rad na otvorenom u ljetnim mjesecima na visokim temperaturama i na direktnom suncu u kombinaciji s teškim fizičkim radom može dovesti do oštećenja zdravlja s mogućim ozbiljnim posljedicama, poput opeklina, sunčanice i toplinskog udara.
Poduzimanjem nekih jednostavnih preventivnih mjera (izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana, češći kraći odmori u hladu, uzimanje dovoljne količine vode, korištenje lagane, prozračne odjeće koja prekriva veći dio tijela, korištenje pokrivala za glavu, krema sa zaštitnim UV faktorom) mogu se izbjeći spomenuti zdravstveni rizici.
Rad na otvorenom podrazumijeva i rad na niskim temperaturama, po magli i poledici, dakle u uvjetima koji su također nepovoljni po zdravlje.
Ove situacije ne treba podcijeniti jer su česti slučajevi padova na poledici pri čemu može doći do ozbiljnih ozljeda.
Kao preventivne mjere za rad na niskim temperaturama treba prostore oko objekata kuda se kreću radnici redovito čistiti te osigurati odgovarajuću toplu odjeću i obuću za te uvjete.
Kod niskih temperatura radnicima koji rade na otvorenom treba po mogućnosti osigurati topli napitak (npr. čaj).
Pravilnik o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i slienih materijala („Sl. list SRBiH”, br. 5/86) propisuju se opšte mjere zaštite na radu za radnike koji obavljaju poslove odnosno radne zadatke na mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala.
Izvor: //fmrsp.gov.ba/?wpdmpro=pravilnik-o-zastiti-na-radu-pri-mehanickoj-preradi-i-obradi-drveta-i-slicnih-materijala&wpdmdl=5065
